|
Nedjelju 21. ožujka 2010.
Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji prenosimo u cijelosti:
Draga braćo i sestre!
Stigli smo do Pete korizmene nedjelje, čija nam liturgija, ove godine, predlaže evanđeosku epizodu s Isusom koji spašava preljubnicu od smrtne osude (Iv 8,1-11). Dok je poučavao u hramu, pismoznanci i farizeji dovedoše Isusu neku ženu uhvaćenu u preljubu, za što Mojsijev zakon predviđa kamenovanje. Ti ljudi traže od Isusa da osudi grešnicu s nakanom "da ga iskušaju" i da ga navedu na pogrešan korak. Prizor je pun dramatičnosti: o Isusovim riječima ovisi život te osobe, ali isto tako i njegov život. Dvolični tužitelji, naime, pretvaraju se da traže od njega sud, a zapravo upravo njega žele optužiti i osuditi. Isus je, međutim, "pun milosti i istine" (Iv 1,14): on zna što je u srcu svakog čovjeka, želi osuditi grijeh, ali spasiti grešnika i raskrinkati dvoličnost. Evanđelist sveti Ivan ističe jedan detalj: dok tužitelji na nj navaljuju s pitanjima, Isus se saginje i piše prstom po tlu. Sveti Augustin primjećuje da ta gesta pokazuje Krista kao božanskog zakonodavca: naime, Bog je napisao zakone prstom na kamenim pločama (usp. Komentar na Ivanovo Evanđelje, 33, 5). Isus je dakle Zakonodavac, utjelovljena Pravednost. I koja je njegova presuda? "Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen". Te su riječi pune razoružavajuće snage istine, koja ruši zid dvoličnosti i otvara savjesti za veću pravednost, pravednost ljubavi, u kojoj se sastoji puno ispunjenje svake zapovijedi (usp. Rim 13,8-10). Pravednost je spasila također Pavla iz Tarza, pretvorivši ga u svetog Pavla (usp. Fil 3,8-14).
Kada tužitelji "stadoše odlaziti jedan za drugim, počevši od starijih", Isus, odriješivši ženu od njezina grijeha, uvodi je u novi život, u kojem se treba okrenuti k dobru: "Ni ja te ne osuđujem. Idi i odsada više nemoj griješiti". Ista ta milost će nagnati Apostola da kaže: "Jedno samo: što je za mnom, zaboravljam, za onim što je preda mnom, prežem, k cilju hitim, k nagradi višnjeg poziva Božjeg u Kristu Isusu" (Fil 3,13-14). Bog želi za nas samo dobro i život; on se brine za zdravlje naše duše po svojim otajstvima, oslobađajući nas od zla sakramentom pomirenja, kako nitko ne bi bio izgubljen, već da se svi odluče na obraćenje. U ovoj Svećeničkoj godini želim potaknuti pastire da nasljeduju svetog Arškog župnika u službi sakramentskog opraštanja, kako bi vjernici iznova otkrili njegovo značenje i ljepotu i bili ponovno ozdravljeni Božjom milosrdnom ljubavlju, koja "ide dotle da namjerno zaboravlja grijeh samo da bi nam oprostila" (Pismo povodom proglašenja Svećeničke godine).
Dragi prijatelji naučimo od Gospodina Isusa ne suditi i ne osuđivati bližnjega. Naučimo biti nepopustljivi prema grijehu – počevši od vlastitoga! – i blagi s ljudima. Neka nam u tome pomogne Majka Božja koja je, lišena svakoga grijeha, posrednica milosti za svakog raskajanog grešnika. (kta/ika)
 Ispiši stranicu
|
